Ukratko: Štetnost alkohola određena je dozom iznad koje počinje oštećenje unutarnjih organa - pragom toksičnosti. Da biste održali zdravlje, tijelo mora imati vremena da se oporavi nakon pijenja: da biste to učinili, ne morate piti više od 170 grama čistog alkohola ne češće nego jednom svakih 8 dana. Dobrobit umjerenih doza alkohola može biti u tome što se tijelo mobilizira kao odgovor na male doze štetnih tvari. Suho crno vino i nepasterizirano pivo sadrže korisne nečistoće: vitamine, antioksidanse, mikroelemente koji su korisni u malim dozama, a štetni u velikim.
"Puno piti je štetno, ali piti malo je dosadno."
Što je umjereno pijenje?
U smislu čistog etanola prag toksičnosti (to jest, doza pri kojoj počinje oštećenje organa) za jetru je 90 g (285 ml votke) dnevno, za mozak - 19 g (60 ml votke) dnevno. To znači da je osoba bijele rase sa zdravom jetrom, bubrezima i mozgom, te tjelesnom težinom od 70 kg.
Ali nije teško izračunati da se u nepunoj čaši votke nalazi 90 grama čistog alkohola. Ako zamislite osobu koja svaki dan popije čašu votke, onda ako ima nasljednu predispoziciju, ovisnost o alkoholu će razviti za šest do osam mjeseci, a ako nema nasljedne predispozicije, za tri godine. Da ne spominjemo činjenicu da će nakon nekoliko mjeseci doza alkohola stalno rasti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da je tjedno konzumiranje jakih (više od 25 vol.% etanola) alkoholnih pića u količini većoj od 150 ml dovoljna za stvaranje ovisnosti o alkoholu.
Napomena: ako je osoba bolovala od virusnog hepatitisa (osim hepatitisa A) ili ima druge kronične bolesti jetre, tada se sigurna doza za jetru tijekom razdoblja bez pogoršanja smanjuje dva do tri puta. This depends on the volume of the affected part of the organ and the nature of the process. The nature of the process and the extent of the lesion can only be assessed individually.
Stoga, izračunajmo kakav bi trebao biti režim pijenja za ovo, tako da tijelo ima vremena za oporavak: tijelo zdrave osobe ne može metabolizirati alkohol u količini većoj od 170 g dnevno (538 ml votke). One day of drinking alcohol to restore the liver should be alternated with eight days of abstinence. Thus, the “acceptable” dose per month will be (31/(1+8))*170 (g) in terms of pure alcohol, that is, 586 grams. For comparison: a standard bottle of vodka contains 316 grams of alcohol.
Ako pijete više od 170 grama alkohola, trebali biste povećati intervale između pijenja - to je jedini način da smanjite štetu.
To sum it all up, let's try to imagine three people who drink once every 8 days. Tko prijeđe prag od 170 grama alkohola, imat će oštećenja jetre i drugih organa: bubrega, želuca, gušterače, pluća, mrežnice. Svatko tko pije od 90 do 170 grama je u opasnosti od masne degeneracije jetre (a ako postoji poremećaj protoka žuči ili je imao hepatitis, onda ciroza). Anyone who drinks from 19 to 90 grams of pure alcohol will only harm the brain.
S razvojem medicine, preporuke liječnika postupno se mijenjaju. O tome zanimljivo govori profesor neuropsihofarmakologije na Imperial College London u svojoj knjizi “Piti ili ne piti?”. (2020). Prije svega, šteta alkohola za jetru i kardiovaskularni sustav bila je očita. Nedavno su britanski liječnici dopustili muškarcima da popiju do 21 piće (standardne jedinice alkohola), a ženama do 14 pića tjedno. Naravno, oni koji piju nisu posebno pokušavali ostati unutar ovih granica: naposljetku, ako 14 pića ne škode jetri, bi li šteta odjednom počela od doze dva ili tri puta veće? Čini se da jetra ne zna brojati.
U 21. stoljeću smo naučili puno više. Točna znanstvena istraživanja potvrdila su da čak i vrlo male doze alkohola oštećuju mozak i povećavaju rizik od raka. Ovo je mnogo ozbiljnije. Znanstvenici su otkrili da ne postoji apsolutno sigurna količina alkohola; možemo govoriti samo o dozama "s niskom razinom zdravstvenog rizika". Britanski su liječnici 2016. godine izjednačili ovu dozu za muškarce i žene jer je od malih doza alkohola razina rizika kod oba spola jednaka, a ako se prekorači, rizik kod muškaraca raste brže. Sada se svima preporučuje da ne piju više od 14 pića tjedno: to je 1 litra piva od 4% ili 6 čaša vina jačine 13% (čaše od 175 ml). Štoviše, trebate rastegnuti ovu količinu pića tijekom cijelog tjedna i ne piti svaki dan.
Je li za vaše zdravlje bolje rjeđe ili umjerenije?
Za ljude svijetle kose, svijetle puti i svijetlih očiju europskog podrijetla, ako ne želite prestati piti, bolje je piti rjeđe (u kratkotrajnom režimu pijenja). Rjeđe znači ne više od jednom mjesečno, što je zbog opasnosti od brzog razvoja ovisnosti kod redovitog pijenja. Za tamnopute, tamnokose, tamnooke osobe režim pijenja nije od temeljne važnosti, pod uvjetom da se poštuju doze u smislu etanola.
Kako različiti narodi podnose alkohol
Treba također imati na umu da tamnoputi i tamnokosi bijelci (Mongoloidi su zasebna tema) tijekom redovitih opijanja puno sporije razvijaju ovisnost nego svijetloputi i svijetlokosi ljudi.
To je zbog činjenice da tamnoputi i tamnoputi ljudi nose gene naroda južnog podrijetla. Narodi južnjačkog podrijetla formirani su u uvjetima konzumiranja velikih količina voća i bobičastog voća koje sadrži mnogo glukoze, grožđane kiseline, vlakana i pektina. U debelom crijevu te komponente prolaze kroz alkoholnu fermentaciju, pa se tijelo kroz mnoge generacije prilagođavalo mikrodozama etanola.
Svjetloputi i svijetlokosi ljudi nose gene sjevernih naroda, koji su evolucijski konzumirali hranu životinjskog podrijetla i povrće koje proizvodi pretežno mliječno-kiselo vrenje. Za sjevernjake, alkohol se ispostavlja kao ksenobiotik (strana tvar), a ovisnost o njemu nastaje drugim mehanizmima, vrlo sličnim ovisnosti o drugim slabim otrovima.
Odakle ljudima sposobnost metaboliziranja alkohola?
Svi sisavci imaju enzim alkohol dehidrogenazu, koji razgrađuje alkohol, ali vrlo teško obrađuje etilni alkohol, iako se puno bolje nosi s drugim alkoholima. Da je čovjek upravo takvu biokemiju naslijedio od životinja, tada ne bismo bili privučeni pićem: čak i najmanje doze alkohola, koje se nalaze u prezrelom voću, izazvale bi ozbiljnu intoksikaciju u tijelu, a da ne govorimo o jakim pićima.
No, znanstvenici su uspjeli otkriti da se kod naših predaka, nakon što se od njih odvojila evolucijska grana orangutana, ali prije nego što smo se rastali s gorilama i čimpanzama, pojavila posebna podvrsta ovog enzima - alkohol dehidrogenaza "četvrte klase" (ADH4). Mala mutacija u genomu naših predaka promijenila je 294. aminokiselinu enzima i omogućila njihovim tijelima da prerađuju prezrele plodove koji su pali na tlo, te eliminirala potrebu penjanja na drveće po nezrele plodove.
Tako nam je prije 10 milijuna godina sposobnost prerade alkohola pomogla da siđemo s drveća i počnemo istraživati otvorene prostore kako bismo kasnije postali homo erectus. I, kako to često biva u evoluciji, ta je vještina kasnije bila korisna u sasvim druge svrhe.
Dobrobiti vina - istina ili mit
Glavni dobrobiti alkoholnih pića dolazi, naravno, od suhog crnog vina. Suho vino je proizvod vrenja grožđa (voćna i bobičasta vina nisu vina u strogom smislu), pri čemu sav šećer sadržan u grožđu mikroorganizmi fermentiraju u alkohol. Jedini šećer koji je fermentiran je onaj koji se prirodno nalazi u grožđu. Stoga sadržaj etanola u suhim vinima u pravilu ne prelazi 13%.
Zdravstvene koristi prvenstveno dolaze od suhog crnog vina. snažan antioksidans. Pomaže u snižavanju razine kolesterola, a također je 10-20 puta jači od vitamina E kao antioksidans. Suho crno vino sadrži otprilike 3 puta više resveratrola nego sok od iste sorte grožđa.
Za referencu, antioksidansi su tvari koje mogu neutralizirati takozvane aktivne radikale koji se neprestano stvaraju u tijelu i smatraju se jednim od čimbenika starenja. Međutim, treba napomenuti da moćni antioksidansi nisu apsolutna korist: oni mogu zaštititi od raka i uzrokovati rak. Njihova pretjerana uporaba nosi rizike sama po sebi.
Suho crno vino također sadrži niz vrijednih mikroelemenata, npr. rubidij, koji djeluje umirujuće, protuupalno i antialergijski.
Treba imati na umu da je višak rubidija štetniji za tijelo od njegovog nedostatka, tako da dnevna konzumacija suhe crvene boje u velikim količinama neće donijeti nikakvu korist.
O tome je li vino dobro za srce morao se posvetiti poseban članak. Nažalost, tvrdnje da je takozvana mediteranska prehrana korisna za srce zbog umjerenih količina suhog crnog vina pokazale su se netočnima.
Također moramo razočarati one koji su vjerovali da pijenje u malim dozama može spriječiti aterosklerozu. Ne, svi suvremeni znanstveni podaci govore suprotno. Zdrava doza suhog crnog vina je tri čaše (otprilike 450 ml) tjedno.
Je li pivo zdravo?
Još jedno alkoholno piće za koje se može reći da može pružiti zdravstvene prednosti može se smatrati pivom. Riječ je, prije svega, o nepasteriziranom, takozvanom "živom" pivu, koje je u zemlji vladalo prije 20 godina, a danas je rijetkost.
Pivo sadrži proizvode kvasca, uključujući B vitamini, ali u količinama koje ne zadovoljavaju dnevne potrebe; cink, vrijedan mikroelement neophodan za sintezu inzulina. O sadržaju cinka ovisi stanje kože i reproduktivnog sustava. Komponente hmelja - prirodni analozi benzodiazepinskih trankvilizatora - imaju umirujući učinak, posebno u kombinaciji s fitoestrogenima, biljnim analozima ženskih spolnih hormona folikularne faze. Hmelj u umjerenim dozama djeluje umirujuće.
Granica za zdravu dozu piva je otprilike 600 ml dnevno. Međutim, svakodnevna konzumacija piva tijekom nekoliko godina dovodi do stvaranja ovisnosti kod ljudi svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, uključujući i zbog sadržaja sredstava za smirenje. Ovisnost o pivu razvija se neprimjetno i teže se liječi u usporedbi s "čistom" ovisnošću o alkoholu, koja se razvila, primjerice, kao posljedica ovisnosti o votki.
Učinak hermeze (hormeze)
Što se tiče ostalih alkoholnih pića, možemo reći da je dobrobit njihove umjerene konzumacije učinak tzv. hermeza (hormeza) - mobilizirajuća reakcija organizma na štetni učinak u maloj dozi.
Kakva je ovo poštapalica? Shvatimo sada
Taj učinak je sljedeći: naše tijelo nastoji ostati isto, unatoč vanjskim utjecajima (homeostaza), pa stoga, kao odgovor na uvođenje otrova, čini napore usmjerene u smjeru suprotnom od vanjskog utjecaja. Ako vanjski utjecaj nije pretjeran, tada se dobiva mobilizirajuća reakcija (uobičajene faze povećanja utjecaja su aktivacija, trening, stres). To jest, možete uzeti bilo koji štetan učinak alkohola i promijeniti predznak učinka na suprotan.
Ovaj učinak se ne pojavljuje kod umjerenih, već kod malih doza alkohola: ne više od 50 ml votke (žlica alkohola), ne više od dva puta tjedno.
Usput, ovaj učinak postoji za svaki štetan učinak, a obično se proučava pomoću zračenja.
Štiti li alkohol od zračenja?
Je li istina da alkohol štiti od zračenja? Na primjer, nakon radioaktivne eksplozije pojavile su se priče o tome kako se bolest zračenja liječila votkom. Je li to istina?
Alkohol je antioksidans. Pri zračenju tijela stvaraju se aktivni radikali koji oštećuju stanice. Antioksidansi neutraliziraju aktivne radikale. Stoga, iako alkohol nije oksidirao, on u određenoj mjeri djeluje protiv zračenja. Sami produkti oksidacije alkohola imaju štetno djelovanje slično djelovanju aktivnih radikala. Votkom se neće moći liječiti radijacijska bolest koja se već javila (osim simptomatski).
Odnosno, votka za prevenciju radijacijske bolesti može izgledati ovako: popijte čašu i krenite dalje kroz zonu zračenja. A na izlazu - odmah pod IV.
Dapače, prije izlaganja ionizirajućem zračenju ima smisla profilaktički konzumirati suho crno vino; puno je pouzdaniji antioksidans.
Šteti li alkohol vašem sluhu?
Australski znanstvenici kažu da redovito ispijanje malih količina alkohola može pomoći ljudima da sačuvaju sluh u budućnosti. Od 1997. do 1999. anketirali su i anketirali dvije tisuće stanovnika na području Sydneya koji su bili stariji od 55 godina.
Pokazalo se da ljudi koji su tijekom života redovito konzumirali do 56 grama čistog alkohola dnevno (a to je količina sadržana u 180 ml votke, ili 600 ml vina, ili 1440 ml piva) imaju manju vjerojatnost da će u starijoj dobi razviti probleme sa sluhom. Možda razlog leži u vazodilatacijskom učinku alkohola koji poboljšava dotok krvi u vanjske stanice uha.
Međutim, znanstvenici napominju da je glavna stvar u ovom pitanju ne pretjerivati: pacijenti koji prekomjerno piju (konzumiraju više od 56 grama čistog alkohola dnevno) imaju mnogo ozbiljnije probleme sa sluhom od apsolutnih apstinenata.
Spašava li vas alkohol od depresije?
U 2013. godini završena je velika studija u gradu Pamplona, Španjolska. Nakon opsežnog rada s 5500 volontera, znanstvenici su došli do zaključka da umjerena konzumacija - 5 do 15 grama čistog alkohola dnevno - smanjuje rizik od depresije. Osobito dobri rezultati uočeni su kod onih koji su pili vino u količinama od 2 do 7 čaša (150 ml) tjedno.
Oni koji su pili više od toga, naprotiv, imali su veći rizik od normalnog razvoja depresije. Ne treba brkati depresiju i loše raspoloženje. Veliki depresivni poremećaj je bolest koja se manifestira dugotrajnom i - to je glavna razlika - bezrazložnom depresijom raspoloženja, mentalnom i motoričkom retardacijom, kao i nesposobnošću i nespremnošću uživanja u prirodnim stvarima poput hrane ili seksa (anhedonija).
Zašto kreativni ljudi piju?
Kreativni ljudi ponekad primjećuju da nakon pića dolaze na nevjerojatne nove ideje. Zašto se to događa?
Kad jednom uđe u tijelo, alkohol pokreće proces apoptoze: smrt moždanih stanica. Kao rezultat toga, neki elementi su odsječeni iz neuronske mreže, sinaptičke veze su prekinute, a zatim djelomično obnovljene. Neke se veze formiraju prema novom obrascu. Tu je moguć uvid, jer je svako znanje i razumijevanje prolaz električnih signala u mozgu određenim putem.
Međutim, takvi su uvidi sretna nesreća koja se može dogoditi u prvih nekoliko godina pijenja. To neće biti moguće postići namjerno, jer ne znamo koji će konkretni neuronski odum dovesti do izgradnje uspješnije "rute za misli". Mnogo je vjerojatnije da će odumiranje neurona dovesti do smanjenja mentalnih sposobnosti, a redovito pijenje alkoholizma.
Što je zdravije: piti umjereno ili ne piti uopće?
Istraživanja koja pokazuju dobrobiti umjerenog pijenja manjkava su u samoj srži. Tako tvrdi skupina znanstvenika iz SAD-a, Kanade i Australije.
Znanstvenici su analizirali 87 studija. Prema njihovim rezultatima pokazalo se da su oni koji umjereno piju zdraviji od onih koji ne piju. Pokazalo se da se većini ovih studija ne može vjerovati.
Glavni nedostatak ovih istraživanja bio je taj što su u skupinu nepijača uključeni svi: i oni koji ne mogu piti iz zdravstvenih razloga, i oni koji su prije toga pili toliko da su kasnije odlučili prestati kako ne bi postali alkoholičari. Ispostavilo se da se skupina apstinenata obično sastoji od ljudi s inicijalno lošim zdravljem, narušenim pićem ili ozbiljnim bolestima. A u skupinu umjerenih konzumenata spadaju ljudi koji nisu ovisni o alkoholu i općenito su zdravi pa si mogu dopustiti da piju koliko žele.
Zato se na kraju studije pokazalo da su umjereni konzumenti zdraviji od apsolutnih apstinenata. Znanstvenici su se još jednom osvrnuli na prethodna istraživanja i pronašli upravo takve ljude koji piju rijetko i neredovito. Ispostavilo se da žive dulje od sudionika istraživanja umjerenog pijenja. Njihov očekivani životni vijek bio je u prosjeku duži nego kod onih koji umjereno piju, nego kod onih koji ne piju, a još više nego kod onih koji jako piju.
Nisam doživio istraživanje
Kada se proučava smrtnost od alkohola, za istraživanje se biraju stariji pacijenti: stariji od 50 godina. Dok alkoholičari često umiru u ranijoj dobi. Ali “mrtve osobe ne mogu biti uključene u kohortne studije”, kako komentira situaciju doktor medicinskih znanosti iz Bostonskog medicinskog centra (SAD).
Konzumenti alkohola iznad 50 godina su ljudi koji su slučajno preživjeli zahvaljujući posebno dobrom zdravlju, genetici, konzumaciji manje opasnih alkoholnih pića i sl. Zbog toga pacijenti tako dobrog zdravlja, koje ni alkohol nije mogao uništiti, žive čak i dulje od apstinenata i time kvare sve statistike. Samo što su oni najizdržljiviji ostali živi, ostali alkoholičari su umrli ranije, ali mlade ljude ne uzimamo u obzir u studijama smrtnosti.
Naimi, zajedno s nama već poznatom Tanyom Chikritz, i drugim kolegama objavili su nove podatke 2019. Analizirali su statistiku Centara za kontrolu i prevenciju bolesti za 2006. – 2010. u Sjedinjenim Državama. Pokazalo se da se više od 40% smrti od alkohola dogodi prije 50. godine života.
Pokazalo se da je pijenje najmanje opasno za osobe starije od 65 godina: iako se 35% smrti od alkohola također događa u ovoj dobi, pijanice te dobi imaju 80% manje šanse da umru prerano (prije predviđene očekivane dobi). Dakle, ako ste pročitali članak o tome kako oni koji piju žive dulje od onih koji ne piju, znajte da ovaj obrazac vrijedi samo za starije ljude. Veća je vjerojatnost da će mladi alkoholičari umrijeti mladi.
Može li alkohol biti koristan? Rezultati istraživanja
Godine 1999. nizozemski liječnik proveo je istraživanje čiji rezultati sugeriraju da je umjereno pijenje korisno za kardiovaskularni sustav. Infarkt miokarda najrjeđe se javljao kod pacijenata koji su pili alkohol u umjerenim dozama: od 14 do 56 grama čistog alkohola dnevno, što je manje od čašice votke.
Kod apsolutnih apstinenata rizik od infarkta miokarda bio je čak nešto veći, a kod ovisnika o alkoholu znatno veći. Pritom izbor pića nije igrao nikakvu ulogu: vino, pivo i žestoka pića u umjerenim količinama podjednako su smanjivali rizik od srčanih bolesti. O ovoj i drugim studijama na ovu temu 2017. godine objavljen je opširan članak u British Medical Journalu.
Istraživači su sugerirali istu ovisnost učestalosti moždanih bolesti u obliku slova U o količini alkohola. Odnosno, moždane bolesti nešto se češće javljaju kod onih koji ne piju, rijetko kod onih koji umjereno piju, a puno češće kod onih koji piju više. U ovom slučaju ispada da čak i male doze alkohola samo štete mozgu. Općenito, još se ne može sa sigurnošću reći može li umjereno pijenje biti korisno ili nam alkohol u bilo kojoj količini šteti.
Studije mogu pokazati drugačije rezultate i to je normalno: na zdravlje i životni vijek utječu tisuće i tisuće faktora (prehrana, navike, sport, klima, geni, što god). Izolirati utjecaj jednog od njih težak je zadatak koji zahtijeva veliki broj subjekata, istančanu metodologiju i mnogo strpljenja. Često je teško razlikovati rezultate od statističkog šuma.
Ono što se sa sigurnošću može reći je da ako i postoje koristi od malih doza alkohola, onda su one jedva vidljive u odnosu na sve ostalo što utječe na tijelo. Ali šteta od alkohola, nažalost, otkriva se odmah i ne izaziva nikakve sumnje među istraživačima. Dakle, ako vam je glavna stvar očuvati zdravlje, onda je pametnije uopće ne piti nego pokušati poboljšati svoje tijelo malim dozama alkohola.
Proizvođači alkohola mogu podmititi znanstvenike
U ljeto 2018. u Sjedinjenim Državama izbio je skandal: Nacionalni institut za zdravlje (N.I.H.) namjeravao je potrošiti 100 milijuna dolara na opsežnu studiju o prednostima malih doza alkohola. Međutim, službenici su presreli korespondenciju između istraživača i predstavnika alkoholne industrije. Ispostavilo se da je većina novca primljena od proizvođača alkohola, a rezultati studije bili su unaprijed određeni. Kao rezultat toga, studija je otkazana.
Mora se reći da takve vijesti ne bi trebale čuditi: nerijetko istraživanja o prednostima određenog proizvoda sponzoriraju proizvođači. Na primjer, neke tvrtke plaćaju veliki dio istraživanja dobrobiti kakaovca, dok druge sponzoriraju istraživanja dobrobiti jogurta. Ne radi se o izravnom podmićivanju, a svatko može vidjeti tko je naručitelj istraživanja. Druga stvar je da proizvođači mogu prikazati rezultate u povoljnom svjetlu. Recimo, objaviti samo one studije koje pokazuju dobrobiti kakaovca, a onda reći da nije samo kakao zdrav, nego i čokolada od njega (što nije točno). Dakle, imamo još jedan razlog za kritičnost prema onome što se o znanosti piše u tisku.
Kako bi konačno stali na kraj ovom problemu, znanstvenici pokušavaju otkriti žive li oni koji umjereno piju dulje od onih koji ne piju.